BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ju Hua : Zapad nam diktira život pun predrasuda

Ju Hua : Zapad nam diktira život pun predrasuda
28.01.2018. god.
Kineski romanopisac u besedi usred Višegrada. U pravu je Handke, na njihove laži ići kontranapadom. Istina se nosi kao kaput, odbacuje radi niskih ciljeva


Kada sam pre deset godina, sa velikim uzbuđenjem, prvi put pročitao roman "Na Drini ćuprija", nisam mogao ni naslutiti da će se na zemlji pojaviti čitav jedan grad posvećen piscu i njegovom delu. Nisam ni u najluđim snovima mogao pretpostaviti da ću baš na tom mestu dobiti vrednu nagradu koja nosi njegovo ime.

Ovim rečima, laureat priznanja Velika nagrada "Ivo Andrić" za 2018. godinu, kineski pisac Ju Hua, ističe dragocenost ovog događaja u današnjem svetu "gde se istina nosi kao kaput, koji se može po potrebi odbaciti radi trenutnih, niskih ciljeva".

- Ivo Andrić je preminuo 1975. godine, a ja se pitam da li je pretpostavljao da će se priča ispričana u romanu "Na Drini ćuprija" nastaviti. Od aprila 1992. do decembra 1995. mesto na kome se rodio, odrastao i živeo bilo je zahvaćeno požarima rata. Nakon toga, Jugoslavije više nije bilo, a o Andriću se počelo govoriti kao o "velikom piscu iz bivše Jugoslavije" - kaže Hua, autor tri antologijska romana prevedena na srbski jezik u izdanju "Geopoetike". - Sledeća stanica za moje razumevanje Srbije pojavila se kada je naš prijatelj Peter Handke, pisac koji je zadržao sopstvenu nezavisnost i slobodu razmišljanja, u svojoj brizi za Srbiju, izrazio suprotstavljanje zapadnoj medijskoj mašineriji, zarad onoga što je video i znao.

Uz Andrića, i Kusturicu, dodaje Hua, Handke je svetu ostavio mogućnost dodatnog promišljanja o Srbiji, a ona je suprotna zapadnjačkim stereotipima.

- Napisao je Handke svoj zimski putopis kada je 1995. boravio u Srbiji, a u leto 1996. je svoje delo dodatno obogatio. Posetio je Bosnu, Višegrad, stajao je na čuvenoj ćupriji. Naučio je, kao i ja sada, nekoliko bosanskih kletvi. Upečatljiva je ona: "Dabogda ti kuća bila na Si-En-Enu" - kaže Hua. - Sin mog prijatelja je otišao u Ameriku kao dete. U prilici je da gleda levo orijentisani En-Bi-Si, a potom desničarski Foks. Onda bi ostao u nedoumici, da li dve televizije govore o istoj stvari? Zar istina može da ima dva oprečna lica?

JEDNA ISTINA

Ideja o jednoj istini, naspram đubrišta predrasuda, postavljena na Andrićeve tragove ima svoju jedinu šansu da pobedi. - Zato se zahvaljujem Andrićevom institutu, Emiru Kusturici, Muharemu Bazdulju, profesoru Jovanu Deliću, piscu Matiji Bećkoviću što su mi nagradu dodelili - u dahu će Hua.

Odgovor je, smatra Hua, slika sveta koji počiva na predrasudama.

- Predrasude su maskirane plaštom istine. Oni istinu u svakom trenutku odbacuju, kao kaput. Njihovi ormani su puni plaštova i kaputa ogromnih mera. Ako im se suprotstaviš, nećeš pobediti, nećeš stići ni da kažeš šta želiš, a predrasuda već nosi novo ruho. Zato možemo razmišljati kao Handke i planirati kontranapad: Dabogda i vaša kuća bila na Si-En-Enu! Ova kletva je sofisticirana, jer je psovka bez opscenosti - ističe Hua.

U Kini, večito prijateljskoj prema Srbiji i Srbima, naša kultura zauzima značajno mesto, i to delovanje predrasuda čini nedelotvornim.

- KADA je 2001. kuća "Liđijang" objavila romane "Most" i "Gospođica", mislio sam dugo godina da je reč o delu po kome je Hajrudin Krvavac snimio filmove "Most" i "Valter brani Sarajevo", koje sam više puta gledao u bioskopima. Tek kada je prošle godine šangajska kuća "Šangaj venji" objavila tri Andrićeva dela i čuveni roman pod pravim naslovom "Na Drini ćuprija", stvari su postale jasnije, a ja sam roman ponovo pročitao.

Andrić nas, ističe Hua, uvodi u majstorstvo gde se mastilo ne troši uludo.

- Za njega postoji samo ono o čemu vredi i ne vredi pisati. Kod Andrića, svako slovo je vredno. Nema tu ekstravagancije, preterivanja, a sve o čemu piše, on tretira jednako. Ovakvih majstora remek-dela nema u svetu puno, a ako ima sličnih, onda je to Tomas Man. Nema pisca koji ne bi glavom bez obzira pobegao od radnje koja se proteže kroz četiri veka. A kod Andrića, ovakav zamah deluje lako i opušteno - kaže Hua. - Zanemarimo na trenutak da je Andrić bio Srbin, pogledajmo ga kao čoveka koji je sebe zamislio kao pripovedača. Zatim je tom zamišljenom pripovedaču dao zadatak da zamisli celu priču. U tom dvostrukom zamišljanju, on svim religijama i likovima daje ravnopravan tretman.

Eto čoveka koji se istinski odrekao predrasuda!

Sa kineskog prevela Ana M. Jovanović,
Novosti



  • Izvor
  • foto: Ju Hua / Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Siniša Ljepojević, ugledni srbski intelektualac, veteran TANJUG-a, koji je decenijama živeo i radio u Londonu, a sada je i narodni poslanik pokreta „Mi – glas iz naroda“, za Bratstvo...


Dmitrij Rogozin, poslije višedecenijske uspješne političke karijere u Rusiji, tokom koje obavljao visoke državne funkcije nakon početka SVO otisnuo se na prvu liniju fronta. Tamo je u decembru prošle...

Urednik Vostok vesti nedavno je posetio Vagner Centar u Sankt Peterburgu


Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov dao intervju za TV kanal Rusija 24 i RIA Novosti.  O datumu završetka specijalne operacije

Po mišljenju doktora istorijskih nauka Jelene Guskove, sadašnji položaj Srbije uslovljen je dugogodišnjom politikom jednostranih ustupaka koje je Beograd činio u odnosima sa Prištinom. A danas Srbija nema mnogo...


Tradicionalni božićni konvoj humanitarne organizacije \"Solidarnost za Kosovo” stigao je u srpske enklave. Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i osnivač organizacije “Solidarnost...


Ostale novosti iz rubrike »